 |
 |
 |
.png) |
  |
|
Izgradnja bunje u 3.d
Iz Muzeja grada Šibenika dr. sc. Jadran Kale krenuo je na put u moslavačke i slavonske krajeve. Donosi nam znanja i priče o kulturnoj baštini: učenici osnovnoškolske dobi gradit će bunju, ali i čuti što u krajevima podalje od građevnog materijala bunje - kamena, kulturna baština kaže o načelima natkrovljavanja, povezivanja i stabilnosti.
Bunja (ćemer, kažun) građena je od neobrađena ili grubo obrađena kamena, u suhozidu. Nalazi se u poljima, vinogradima i maslinicima. Služi kao sklonište od nevremena, prostor za odmor ili spremište.
Osim niza radionica za učenike, dr. sc. Jadran Kale autorski je predstavio knjigu Vodič kroz suhozidnu baštinu u Garešnici, Poilovlje – Centar za posjetitelje Natura 2000.
"Suhozid je jedina baština prisutna u svim njenim vidovima: kao objekt, kompleks, krajolik ili nematerijalno kulturno dobro u kulturnoj baštini i kao stanište ili komponenta lokalnog kondicioniranja mikroklime u prirodnoj baštini. “
Zahvaljujući inicijativi gospođe Majane Štor, Nolenove mame, bunju su gradili i učenici 3. d razreda. Učenici su bili dobro organizirani pod vodstvom profesora i brzo izgradili bunju.
Nakon početnog uvoda i prikaza bunje na fotografiji učenici su stiroporne ploče razvrstali po brojevima, koji su bili potrebni za krov, a započeli su temeljem( ploče bez brojeva ) koje su kružno slagali ,slično kao cigle na zidu. Na kraju su svi ušli u bunju pogledati kako izgleda iznutra, a najviše je stalo tri osobe odjednom.
Vrijeme je prošlo brzo, radno i veselo.
Učiteljica Andreja Žuger
Pošalji prijatelju
Izgradnja bunje u 3.d
Iz Muzeja grada Šibenika dr. sc. Jadran Kale krenuo je na put u moslavačke i slavonske krajeve. Donosi nam znanja i priče o kulturnoj baštini: učenici osnovnoškolske dobi gradit će bunju, ali i čuti što u krajevima podalje od građevnog materijala bunje - kamena, kulturna baština kaže o načelima natkrovljavanja, povezivanja i stabilnosti.
Bunja (ćemer, kažun) građena je od neobrađena ili grubo obrađena kamena, u suhozidu. Nalazi se u poljima, vinogradima i maslinicima. Služi kao sklonište od nevremena, prostor za odmor ili spremište.
Osim niza radionica za učenike, dr. sc. Jadran Kale autorski je predstavio knjigu Vodič kroz suhozidnu baštinu u Garešnici, Poilovlje – Centar za posjetitelje Natura 2000.
"Suhozid je jedina baština prisutna u svim njenim vidovima: kao objekt, kompleks, krajolik ili nematerijalno kulturno dobro u kulturnoj baštini i kao stanište ili komponenta lokalnog kondicioniranja mikroklime u prirodnoj baštini. “
Zahvaljujući inicijativi gospođe Majane Štor, Nolenove mame, bunju su gradili i učenici 3. d razreda. Učenici su bili dobro organizirani pod vodstvom profesora i brzo izgradili bunju.
Nakon početnog uvoda i prikaza bunje na fotografiji učenici su stiroporne ploče razvrstali po brojevima, koji su bili potrebni za krov, a započeli su temeljem( ploče bez brojeva ) koje su kružno slagali ,slično kao cigle na zidu. Na kraju su svi ušli u bunju pogledati kako izgleda iznutra, a najviše je stalo tri osobe odjednom.
Vrijeme je prošlo brzo, radno i veselo.
Učiteljica Andreja Žuger
Pošalji prijatelju
Izgradnja bunje u 3.d
Iz Muzeja grada Šibenika dr. sc. Jadran Kale krenuo je na put u moslavačke i slavonske krajeve. Donosi nam znanja i priče o kulturnoj baštini: učenici osnovnoškolske dobi gradit će bunju, ali i čuti što u krajevima podalje od građevnog materijala bunje - kamena, kulturna baština kaže o načelima natkrovljavanja, povezivanja i stabilnosti.
Bunja (ćemer, kažun) građena je od neobrađena ili grubo obrađena kamena, u suhozidu. Nalazi se u poljima, vinogradima i maslinicima. Služi kao sklonište od nevremena, prostor za odmor ili spremište.
Osim niza radionica za učenike, dr. sc. Jadran Kale autorski je predstavio knjigu Vodič kroz suhozidnu baštinu u Garešnici, Poilovlje – Centar za posjetitelje Natura 2000.
"Suhozid je jedina baština prisutna u svim njenim vidovima: kao objekt, kompleks, krajolik ili nematerijalno kulturno dobro u kulturnoj baštini i kao stanište ili komponenta lokalnog kondicioniranja mikroklime u prirodnoj baštini. “
Zahvaljujući inicijativi gospođe Majane Štor, Nolenove mame, bunju su gradili i učenici 3. d razreda. Učenici su bili dobro organizirani pod vodstvom profesora i brzo izgradili bunju.
Nakon početnog uvoda i prikaza bunje na fotografiji učenici su stiroporne ploče razvrstali po brojevima, koji su bili potrebni za krov, a započeli su temeljem( ploče bez brojeva ) koje su kružno slagali ,slično kao cigle na zidu. Na kraju su svi ušli u bunju pogledati kako izgleda iznutra, a najviše je stalo tri osobe odjednom.
Vrijeme je prošlo brzo, radno i veselo.
Učiteljica Andreja Žuger
Pošalji prijatelju
Nastavna godina 2024./2025.
Razredna nastava
Prijepodne
| Sat | Početak | Kraj | Odmor |
| 1. | 8:00 | 8:45 | |
| 2. | 8:50 | 9:35 | 15 min |
| 3. | 9:50 | 10:35 | |
| 4. | 10:40 | 11:25 | |
| 5. | 11:30 | 12:15 | |
| 6. | 12:20 | 13:05 |
Poslijepodne - samo PŠ Frankopanska 80
| Sat | Početak | Kraj | Odmor |
| 1. | 13:15 | 14:00 | |
| 2. | 14:05 | 14:50 | 15 min |
| 3. | 15:05 | 15:50 | |
| 4. | 15:55 | 16:40 | |
| 5. | 16:45 | 17:30 |
Predmetna nastava
Prijepodne
| Sat | Početak | Kraj | Odmor |
| 0. | 7:10 | 7:55 | |
| 1. | 8:00 | 8:45 | |
| 2. | 8:50 | 9:35 | 15 min |
| 3. | 9:50 | 10:35 | |
| 4. | 10:40 | 11:25 | |
| 5. | 11:30 | 12:15 | |
| 6. | 12:20 | 13:05 | 10 min |
| 7. | 13:15 | 14:00 |
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Ukupno: 349678
Ovaj mjesec: 3149
Ovaj tjedan: 1178
Danas: 88
