UVOD
Planirani ciljevi prvog ciklusa Erasmus akreditacije koja je započela 1. lipnja 2025. godine, a završila 31. kolovoza 2026. godine, bili su sljedeći:
- Unaprjeđivanje znanja o upotrebi umjetne inteligencije (UI) u poučavanju i učenju
- Unaprjeđivanje rada s darovitim učenicima
- Poboljšanje razvoja praktičnih i poduzetničkih vještina učenika povezanih s ekologijom i održivim razvojem.
Navedeni ciljevi proizašli su iz potreba utvrđenih analizom stanja škole i rezultata provedenih anketa među učiteljima i učenicima. Svrha ovog izvješća je prikazati u kojoj su mjeri ostvareni planirani ciljevi prvog ciklusa Erasmus akreditacije, analizirati provedene aktivnosti i njihove rezultate te procijeniti njihov utjecaj na učenike, učitelje i razvoj škole. Izvješće se temelji na provedenim aktivnostima, pokazateljima ostvarenosti, diseminacijskim aktivnostima, rezultatima anketa učenika i učitelja te drugim prikupljenim dokazima o provedbi projekta.
Prikaz rezultata organiziran je prema trima strateškim ciljevima Erasmus akreditacije, pri čemu su za svaki cilj prikazani početno stanje, provedene aktivnosti, ostvareni rezultati, analiza pokazatelja uspješnosti te zaključci i preporuke za daljnji razvoj u sljedećem ciklusu Erasmus akreditacije.
Ostvareni ishodi učenja definirani su prije mobilnosti kroz Learning Agreements za sve sudionike. Po završetku mobilnosti ishodi učenja vrednovani su na temelju potvrda organizacija domaćina, Europass Mobility dokumenata, certifikata o sudjelovanju te izvješća sudionika. Stečene kompetencije priznate su na razini škole kroz stručna vijeća, diseminacijske aktivnosti i integraciju novih znanja u nastavni proces. Na taj je način osigurano formalno i neformalno priznavanje ishoda učenja za sve sudionike mobilnosti.
Cilj 1: Jačanje kompetencija učitelja za primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju
- POČETNO STANJE
Prema anketi u kojoj je sudjelovalo 92% učitelja naše škole (provedene u rujnu 2024.) samo 17% učitelja smatra da dobro poznaje mogućnosti korištenja UI u svom radu, s etičkim je smjernicama dobro upoznato samo 2%, žele znati više 58%. Čak 48% smatra da može unaprijediti poučavanje. Prevladava pozitivan (25%) ili neutralan stav (65%) prema korištenju UI u obrazovanju. 10% učitelja ima negativan stav, što također ukazuje na potrebu za daljnjim informiranjem i razbijanjem predrasuda.
Provedena je anketa među učenicima 7. i 8. razreda (149 učenika) u kojoj je 95 % učenika izjavilo da zna vrlo dobro ili djelomično što je UI, 85% želi znati kako je upotrijebiti za uspješnije učenje, 28% je koristilo za nelegalne radnje.
- PROVEDENE AKTIVNOSTI
Tijekom prve godine provedbe Erasmus akreditacije ostvaren je značajan napredak u području upoznavanja i primjene umjetne inteligencije (UI) u odgojno-obrazovnom procesu. Učitelji su sudjelovali na Erasmus+ mobilnostima i stručnim usavršavanjima te stečena znanja diseminirali unutar škole i široj stručnoj zajednici.
Posebno se ističe sudjelovanje učiteljica Marine Doljanin i Ine Turek na tečaju „Alati umjetne inteligencije u nastavi stranih jezika“ u Firenci i Marije Hubak na tečaju The Digital Teacher: A 21-Century Introduction to Digital Education, čiji su rezultati predstavljeni na Učiteljskom vijeću 24. ožujka 2026. godine. Učiteljice su kolegama predstavile mogućnosti primjene različitih AI alata te organizirale radionicu za zainteresirane učitelje, na kojoj su demonstrirani alati Gamma AI, Mizou i Suno. Stečena znanja prenesena su unutar škole kroz sustavnu diseminaciju i međusobno učenje učitelja.
Dodatno, učiteljica Ina Turek održala je predavanje na državnom stručnom skupu za odgojno-obrazovne radnike češke manjine pod nazivom „Izazovi upotrebe umjetne inteligencije u nastavi češkog jezika i na češkom jeziku“, pri čemu je predstavila konkretne primjere korištenja alata Gamma AI, Mizou i Suno u nastavi. Time je iskustvo škole podijeljeno i sa širom stručnom zajednicom.
Primjena umjetne inteligencije u nastavi
Tijekom godine provedene su brojne aktivnosti u kojima su učenici koristili AI alate:
učenici izborne nastave njemačkog jezika koristili su Gamma AI za izradu i prilagodbu prezentacija; učenici su u programu Mizou komunicirali s chatbotom na njemačkom jeziku radi razvoja komunikacijskih vještina; na satovima informatike korišteni su alati Quick, Draw! i AutoDraw kako bi učenici upoznali principe strojnog učenja i umjetne inteligencije te razvijali kreativnost.
Ove aktivnosti pokazale su kako se umjetna inteligencija može koristiti za personalizaciju učenja, razvoj kreativnosti, komunikacijskih vještina i digitalnih kompetencija učenika.
1.3. ANALIZA REZULTATA ANKETIRANJA UČITELJA PRIJE I NAKON PROVEDBE AKTIVNOSTI
Usporedbom rezultata početne ankete i ankete provedene nakon prve godine provedbe akreditacije vidljiv je značajan napredak u području primjene umjetne inteligencije u obrazovanju.
Rezultati pokazuju značajan napredak u poznavanju mogućnosti primjene umjetne inteligencije među učiteljima. Na početku akreditacijskog procesa svega je 17 % ispitanika navelo da je vrlo dobro upoznato s ovom tematikom, dok je nakon prve godine taj udio porastao na 58 %. Posebno je važno istaknuti da nakon prve godine više nije bilo odgovora koji bi ukazivali na nepoznavanje mogućnosti primjene umjetne inteligencije.
Grafikon 1. Poznavanje mogućnosti korištenja umjetne inteligencije u radu učitelja prije i nakon provedbe aktivnosti
Pozitivni stavovi prema korištenju umjetne inteligencije u obrazovanju gotovo su udvostručeni. Udio učitelja koji imaju pozitivan stav porastao je s 25 % na 48 %, dok se broj neutralnih odgovora smanjio, što ukazuje na veće razumijevanje mogućnosti i prednosti primjene umjetne inteligencije u nastavi.
Grafikon 2. Mišljenje o korištenju umjetne inteligencije u obrazovanju
Povećano je i povjerenje učitelja u potencijal umjetne inteligencije za unapređenje procesa učenja i poučavanja. Više od polovice ispitanika nakon prve godine smatra da umjetna inteligencija može poboljšati nastavu, dok se broj neodlučnih odgovora smanjio.
Grafikon 3. Procjena može li UI unaprijediti učenje i poučavanje
Najveći napredak ostvaren je u praktičnoj primjeni AI alata. Na početku projekta samo je trećina učitelja koristila alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, dok ih nakon prve godine koristi više od 70 % ispitanika. Ovaj rezultat potvrđuje uspješnost edukacijskih i diseminacijskih aktivnosti provedenih tijekom akreditacije.
Grafikon 4. Korištenje AI alata u radu učitelja
Značajno je unaprijeđeno i poznavanje Etičkih smjernica za uporabu umjetne inteligencije i podataka u poučavanju i učenju. Udio učitelja koji smjernice poznaju vrlo dobro porastao je s 2 % na gotovo 40 %, dok se broj onih koji s njima nisu upoznati znatno smanjio.
Grafikon 5. Poznavanje Etičkih smjernica za uporabu umjetne inteligencije i podataka u poučavanju i učenju
1.4. ANALIZA REZULTATA ANKETNOG UPITNIKA UČENIKA
Potpuna analiza rezultata završnog anketnog upitnika za učenike nalazi se u Prilogu 1. U nastavku su prikazani najvažniji rezultati koji ukazuju na ostvarenje ciljeva akreditacije.
Završna evaluacija pokazala je pozitivan napredak u ostvarivanju prvog cilja Erasmus plana. Većina učenika procjenjuje da je njihovo znanje o umjetnoj inteligenciji napredovalo u odnosu na prethodnu godinu. Najveći udio učenika navodi da je njihovo znanje puno bolje (38,9 %) ili bolje (37,2 %), dok 15,0 % učenika smatra da je ostalo isto. Samo mali broj učenika procjenjuje svoje znanje kao slabije (7,1 %) ili puno slabije (1,8 %). Rezultati pokazuju da čak 76,1 % učenika procjenjuje kako je njihovo znanje o umjetnoj inteligenciji napredovalo, što upućuje na značajan napredak u poznavanju umjetne inteligencije među učenicima.
Najveći napredak vidljiv je u području odgovorne i svrhovite primjene umjetne inteligencije.
Dok je početna anketa pokazala da je 28 % učenika koristilo umjetnu inteligenciju za neprimjerene svrhe, završna anketa pokazuje da učenici vrlo često ističu:
- provjeravanje odgovora,
- dobivanje dodatnih objašnjenja,
- izradu kvizova,
- pomoć pri učenju,
- razumijevanje gradiva,
- razvoj digitalnih vještina.
Istovremeno, velik broj učenika navodi da je upoznat s pravilima odgovornog korištenja i svjestan mogućnosti netočnih odgovora umjetne inteligencije, što ukazuje na razvoj kritičkog pristupa korištenju AI-a.
Najveći prostor za poboljšanje vidljiv je u području poučavanja učenika o mogućnostima i odgovornom korištenju umjetne inteligencije. Prosječna ocjena za tvrdnju da ih je učitelj upoznao s načinima korištenja umjetne inteligencije iznosi 2,67, dok za tvrdnju da ih je poučio kako umjetnu inteligenciju koristiti odgovorno iznosi 2,96. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu za daljnjim osnaživanjem učitelja kako bi učenicima pružili više prilika za upoznavanje s mogućnostima, ograničenjima i etičkim aspektima primjene umjetne inteligencije u obrazovanju.
- ZAKLJUČAK
Prvi cilj Erasmus akreditacije uspješno je ostvaren. Rezultati anketa pokazuju značajan porast znanja, pozitivnih stavova i primjene alata umjetne inteligencije među učiteljima, kao i veće razumijevanje mogućnosti odgovorne uporabe umjetne inteligencije kod učenika. Provedene mobilnosti, stručna usavršavanja i aktivnosti diseminacije stvorili su kvalitetne temelje za daljnju integraciju umjetne inteligencije u odgojno-obrazovni proces.
2. CILJ: Unaprjeđivanje rada s darovitim učenicima kroz educiranje stručnih suradnika i nastavnika za sustavnu identifikaciju darovitih učenika, razvoj posebnih programa i unaprjeđenje metoda rada.
2.1. POČETNO STANJE
Prije početka aktivnosti Erasmus akreditacije u školi nije bio uspostavljen sustavan model identifikacije, praćenja i potpore darovitim učenicima, što je ograničavalo mogućnosti za njihovo pravovremeno prepoznavanje i razvoj potencijala u skladu s načelima uključivog i kvalitetnog obrazovanja.
2.2. PROVEDENE AKTIVNOSTI
Na temelju aktivnosti tijekom prvog ciklusa Erasmus akreditacije ostvaren je značajan napredak u razvoju sustavne podrške darovitim učenicima kroz stručno usavršavanje učitelja, diseminaciju stečenih znanja te provedbu obogaćenih aktivnosti za učenike.
Ključna aktivnost bila je sudjelovanje djelatnika na Erasmus+ tečaju „Gifted Students’ Education“ održanom u Beču od 17. do 21. studenoga 2025. godine. Na tečaju su sudjelovali Denis Singer, Davor Horvatin i Mirjana Ružička. Dodatno, školska psihologinja Adrijana Hanževački, soc. pedagoginja Martina Demeter Franjić i pedagoginja Marijana Bliznac sudjelovale su na tečaju „Daroviti učenici“ u Malagi, čime su dodatno osnažene kompetencije škole za rad s ovom skupinom učenika.
Stečena znanja sustavno su prenošena unutar škole i izvan nje. U školi je uspostavljen Stručni tim za darovite učenike sa ukupno 19 članova iz učiteljskog vijeća (učitelji razredne i predmetne nastave te stručne suradnice). Sjednice Tima održavaju se jednom u polugodištu, a po potrebi i češće, s ciljem kontinuiranog praćenja i podrške darovitim učenicima. Kao prvi korak u radu Tima, održana su razredna vijeća svih razrednih odjela s ciljem detekcije potencijalno darovitih učenika. Započela su testiranja predloženih učenika od strane stručne suradnice psihologinje.
Na sjednici Učiteljskog vijeća 9. lipnja 2026. godine sudionici Erasmus tečaja predstavili su kolegama ključne spoznaje o radu s darovitim učenicima, izradi kurikuluma te izazovima koji se pojavljuju u radu s darovitima. Predavanje je ocijenjeno vrlo korisnim i inspirativnim za daljnji razvoj školskih aktivnosti.
Znanja stečena tijekom mobilnosti predstavljena su i na stručnim skupovima:
- predavanje „Daroviti učenici“ na Županijskom stručnom vijeću učitelja geografije,
- predavanje „Daroviti učenici“ na ŽSV-u učitelja razredne nastave,
- predstavljanje Erasmus edukacije „Gifted Students Education“ na ŽSV-u učitelja fizike.
Time je ostvaren utjecaj ne samo na djelatnike škole nego i na širu obrazovnu zajednicu.
Tijekom godine organiziran je veći broj aktivnosti kojima se poticao razvoj potencijala darovitih učenika kroz istraživački, problemski i projektni rad.
STEM i robotika
Provedene su aktivnosti:
- Robotsko spašavanje žrtve,
- pripreme za natjecanja iz robotike,
- sudjelovanje učenika na državnom natjecanju Robokup,
- eksperimentalni rad „Određivanje jakosti magneta“.
Ove aktivnosti razvijale su logičko mišljenje, programerske vještine, kreativnost, istraživački pristup i sposobnost rješavanja složenih problema.
Astronomija i prirodne znanosti
Za darovite učenike organizirane su:
- radionica „Naše nebo i događaji na njemu ovog ljeta“,
- promatranje Sunca povodom Dana škole,
- predavanje „Prvi hrvatski satelit“,
- astronomski kviz.
Aktivnosti su poticale znanstvenu znatiželju, istraživačke kompetencije, samostalno zaključivanje i interes za prirodoslovna područja.
Informatika i matematika
Održana je radionica Kriptografija tijekom koje su učenici rješavali problemske zadatke šifriranja i dešifriranja poruka te razvijali:
- analitičko razmišljanje,
- matematičke kompetencije,
- digitalne vještine,
- sposobnost rješavanja problema.
Globalni izazovi i održivi razvoj
Daroviti učenici sudjelovali su i na predavanju o klimatskim promjenama koje ih je potaknulo na interdisciplinarno promišljanje, kritičko mišljenje i povezivanje znanstvenih spoznaja sa suvremenim društvenim izazovima.
2.3. ANALIZA REZULTATA ANKETNOG UPITNIKA UČITELJA
Rezultati završne ankete provedene među učiteljima pokazali su da su projektne i diseminacijske aktivnosti pozitivno utjecale na spremnost škole za rad s darovitim učenicima. Učitelji procjenjuju da je došlo do povećanja znanja, kompetencija i osviještenosti o potrebama darovitih učenika te mogućnostima njihove podrške unutar škole.
Grafikon 6. Stavovi sudionika o doprinosu diseminacijskih aktivnosti jačanju kapaciteta škole za sustavno prepoznavanje i rad s darovitim učenicima
2.4. ZAKLJUČAK
Prvi ciklus Erasmus akreditacije značajno je doprinio jačanju kompetencija djelatnika za rad s darovitim učenicima te razvoju obogaćenih obrazovnih sadržaja namijenjenih ovoj skupini učenika. Kroz međunarodna stručna usavršavanja, diseminaciju stečenih znanja i provedbu brojnih STEM, znanstvenih i istraživačkih aktivnosti stvoreni su kvalitetni temelji za sustavniji rad s darovitima. Rezultati evaluacije potvrđuju da je škola ostvarila vidljiv napredak u području prepoznavanja, podrške i razvoja potencijala darovitih učenika, čime su uspješno ostvareni ciljevi prvoga ciklusa Erasmus akreditacije.
3. Cilj: Poboljšati razvoj praktičnih i poduzetničkih vještina učenika povezanih s ekologijom i održivim razvojem te integraciju ciljeva Programa za održivi razvoj 2030. u školski kurikulum
3.1. POČETNO STANJE
Prije početka Erasmus akreditacije u školi nije bio dovoljno razvijen sustavan pristup jačanju praktičnih, poduzetničkih i zelenih kompetencija učenika, a potencijal učeničke zadruge za promicanje održivog razvoja, poduzetništva i iskustvenog učenja nije bio u potpunosti iskorišten.
3.2. OSTVARENE AKTIVNOSTI
Treći cilj ostvarivan je kroz stručna usavršavanja, mobilnosti učenika i velik broj praktičnih aktivnosti s učenicima. Učiteljice Alenka Delač i Jasna Matoušek Žmegač sudjelovale su na tečaju „Project-Based Learning (PBL): Make Students’ Learning Real and Effective!” u Valenciji, gdje su stekle nova znanja o projektnom učenju, istraživačkom radu i aktivnom uključivanju učenika u proces učenja.
Po povratku su iskustva predstavile Učiteljskom vijeću te potaknule raspravu o mogućnostima primjene projektnog učenja u različitim predmetima i izvannastavnim aktivnostima.
U školi je proveden velik broj aktivnosti povezanih s održivim razvojem i eko-poduzetništvom:
- izvannastavna aktivnost Eko Stemica s izradom proizvoda od recikliranog tekstila,
- akcija prikupljanja tekstila u koju su bili uključeni učenici, roditelji i djelatnici škole,
- izrada maski za spavanje, jastuka za čitanje, ukrasnih vrećica i drugih uporabnih predmeta od recikliranih materijala,
- izrada prirodnih sapuna, svijećnjaka i proizvoda od lavande,
- rad u školskom vrtu, sjetva i sadnja biljaka,
- proizvodnja kombuche i drugih proizvoda za školske i gradske sajmove,
- sudjelovanje na Cvjetnom sajmu te razvoj poduzetničkih ideja učenika,
- organizacija Božićnog sajma igračaka kao primjera kružnog gospodarstva i ponovne uporabe predmeta.
Posebno je važan razvoj poduzetničkih kompetencija učenika kroz planiranje proizvoda, prezentaciju i prodaju na sajmovima te osmišljavanje vlastitih poduzetničkih inicijativa.
3.3. ANALIZA REZULTATA ANKETNOG UPITNIKA UČENIKA
U svrhu vrednovanja ostvarenja trećeg cilja Erasmus akreditacije provedena je evaluacija među 87 učenika uključenih u aktivnosti povezane s održivim razvojem i eko-poduzetništvom. Rezultati potvrđuju značajan doprinos aktivnosti razvoju praktičnih vještina, poduzetničkih kompetencija i ekološke svijesti učenika.
Kvantitativni podaci pokazuju da je 73,6 % učenika kroz aktivnosti steklo nove praktične vještine, 77,0 % ističe da su učili kroz rad i iskustvo, a 75,9 % osjeća se kreativnije i samostalnije. U području održivog razvoja posebno se ističu rezultati prema kojima 85,1 % učenika razumije važnost recikliranja i smanjenja otpada, 79,3 % je naučilo kako čuvati okoliš, a 87,4 % smatra važnim odgovorno korištenje prirodnih resursa. Također, 78,2 % učenika vjeruje da svojim djelovanjem može pozitivno utjecati na okolinu.
Kvalitativni odgovori potvrđuju navedene rezultate. Učenici kao najvrjednija iskustva navode rad u školskom vrtu, sadnju biljaka, izradu proizvoda, aktivnosti Eko Stemice, Domaćinstva, sudjelovanje na sajmovima i akcijama čišćenja okoliša. Kao stečena znanja najčešće ističu brigu o okolišu, recikliranje, uzgoj biljaka, suradnju s vršnjacima i kreativnu prenamjenu materijala, dok kao preporuke za daljnji razvoj predlažu proširenje školskog vrta, veći broj radionica i razvoj novih ekoloških proizvoda.
Zaključno, rezultati potvrđuju da je treći cilj Erasmus akreditacije uspješno ostvaren te da su provedene aktivnosti značajno doprinijele razvoju ekološke svijesti, praktičnih vještina, kreativnosti i poduzetničkog načina razmišljanja učenika. Cjeloviti rezultati anketnog upitnika nalaze se u Prilogu 2.
Posebno je značajan razvoj učeničke zadruge kroz izradu više od deset novih ekoloških proizvoda, provedbu akcije recikliranja tekstila, organizaciju Cvjetnog sajma te povezivanje školskog vrta s poduzetničkim aktivnostima učenika. Aktivnosti su izravno pridonijele ostvarivanju ciljeva održivog razvoja 11 i 12 kroz promicanje održive proizvodnje, recikliranja, odgovorne potrošnje i aktivnog građanstva.
3.4. ANALIZA REZULTATA ANKETNOG UPITNIKA UČITELJA
Grafikon 7. Procjena učitelja o doprinosu aktivnosti održivom razvoju i praktičnom učenju.
Rezultati pokazuju vrlo visoku razinu slaganja ispitanika s tvrdnjom da su aktivnosti povezane sa školskim vrtom, učeničkom zadrugom, recikliranjem i izradom eko-proizvoda povećale prisutnost održivog razvoja i praktičnog učenja u školi. Ukupno se 92 % ispitanika slaže s navedenom tvrdnjom, pri čemu se 56 % u potpunosti slaže, a 36 % uglavnom slaže. Neutralan stav iskazalo je 6 % ispitanika, dok se samo 2 % ispitanika ne slaže s tvrdnjom.
Dobiveni rezultati potvrđuju da su provedene aktivnosti značajno doprinijele vidljivosti i integraciji tema održivog razvoja te iskustvenog i praktičnog učenja u školski život, što je u skladu s ciljevima Erasmus akreditacije usmjerenima na razvoj zelenih kompetencija i aktivno uključivanje učenika u održive prakse.
3.5. ZAKLJUČAK
Može se zaključiti da je tijekom prve godine provedbe ostvaren značajan napredak u razvoju praktičnih i poduzetničkih vještina učenika uključenih u projektne aktivnosti. Rezultati pokazuju da se učenička zadruga postupno revitalizira, da raste broj konkretnih eko-proizvoda i aktivnosti te da učenici sve jasnije povezuju održivi razvoj s vlastitim djelovanjem u školi i lokalnoj zajednici. Time su stvoreni kvalitetni temelji za daljnje ostvarivanje cilja tijekom druge i treće godine provedbe akreditacije.
- Mobilnosti učenika i aktivnosti praćenja rada
Ostvarivanju ciljeva Erasmus akreditacije značajno su doprinijele dvije učeničke mobilnosti i aktivnosti praćenja rada (job shadowing). Sudionici su imali priliku upoznati primjere dobre prakse u europskim školama vezane uz primjenu digitalnih tehnologija i alata umjetne inteligencije u nastavi te provedbu poduzetničkih, kreativnih i aktivnosti održivog razvoja. Stečena iskustva poslužila su kao poticaj za daljnji razvoj eko-poduzetničkih aktivnosti i inovativnih pristupa poučavanju u školi.
Mobilnosti učenika i mobilnosti djelatnika u obliku job shadowinga značajno su unaprijedile europsku dimenziju škole te doprinijele internacionalizaciji njezina rada. Sudjelovanjem u ovim aktivnostima učenici i djelatnici stekli su nova znanja, vještine i iskustva, razvili interkulturalne kompetencije te proširili razumijevanje različitih obrazovnih sustava i pedagoških pristupa.
Provedene mobilnosti rezultirale su i značajnim širenjem međunarodne mreže suradnje škole. Ostvarena su nova partnerstva i kontakti sa školama iz Italije, Slovenije, Rumunjske i Češke, što predstavlja čvrst temelj za buduće Erasmus+ projekte, razmjenu primjera dobre prakse i zajedničke međunarodne aktivnosti. Tijekom provedbe projekta ostvarena je suradnja s ustanovama Istituto Comprensivo Piazza Forlanini iz Italije, Osnovnom školom 8 talcev Logatec i Osnovnom školom Simona Gregorčiča Kobarid iz Slovenije, Liceul Greco-Catolic „Iuliu Maniu” Oradea iz Rumunjske te školama ZŠ Karlovarská Nejdek i Základní škola Davle iz Češke. U međunarodnim aktivnostima sudjelovalo je ukupno 16 učenika kroz grupne mobilnosti te 8 djelatnika kroz aktivnosti promatranja rada (job shadowing), čime su uspostavljene vrijedne profesionalne i obrazovne veze na europskoj razini.
Zahvaljujući ostvarenim mobilnostima, škola je povećala svoju vidljivost na europskoj razini, ojačala kapacitete za međunarodnu suradnju te stvorila preduvjete za nove projekte i aktivnosti koje će dodatno obogatiti odgojno-obrazovni rad i pružiti učenicima i djelatnicima prilike za učenje u međunarodnom okruženju. Stečena iskustva i uspostavljeni kontakti omogućit će daljnji razvoj inovativnih metoda poučavanja, jačanje interkulturalnih kompetencija te uključivanje škole u nove međunarodne inicijative i partnerstva koja pridonose kvaliteti obrazovanja i europskoj dimenziji rada škole.
Izvješće pripremila:
Tihana Petković, koordinatorica projekta
rujan 2026. godine.