Što se događa?
Središnja jedinica, monitor i pisač mogu raditi samo ako su priključeni na električnu energiju. Prijenosna računala imaju vlastitu bateriju pa mogu raditi i bez kabela, ali se baterija mora puniti pomoću punjača.
Koji uređaji mogu raditi bez kabela?
Postoje uređaji koji se mogu povezati bez kabela, odnosno bežično. Primjerice, miš, tipkovnica, slušalice i zvučnici mogu se spojiti na računalo putem Bluetooth veze. Na internet se također možemo spojiti bez kabela, koristeći Wi-Fi mrežu.
Priključci na računalu
Računalo ima različite priključke u koje spajamo kabele i uređaje:
✔ USB priključak – koristi se za spajanje miša, tipkovnice ili USB memorije.
✔ HDMI priključak – služi za povezivanje monitora ili televizora.
✔ Audio priključci – zelena boja je za zvučnike, plava za slušalice, a ružičasta za mikrofon.
✔ Mrežni priključak (LAN) – koristi se za spajanje na internet putem mrežnog kabela.
Pogreške na računalnoj opremi
Računalo se sastoji od hardvera (sklopovlja) i softvera (programa i aplikacija).
Ulazni uređaji služe za unos podataka u računalo, a među njih spadaju tipkovnica, miš, mikrofon i skener.
Izlazni uređaji prikazuju rezultate rada računala, primjerice monitor, pisač i zvučnici.
Kako bi računalo pravilno radilo, i hardver i softver moraju biti ispravni. Ponekad se ipak mogu pojaviti različiti problemi, na primjer:
-
Monitor ne prikazuje sliku – treba provjeriti je li uključen u struju.
-
Nema internetske veze – potrebno je provjeriti mrežne postavke ili kabel za internet.
-
Računalo se ne uključuje – treba provjeriti gumb za uključivanje i kabel za napajanje.
-
Tipkovnica ne reagira – potrebno je provjeriti je li pravilno spojena na računalo.
-
Ne čuje se zvuk – treba provjeriti jesu li zvučnici uključeni i pravilno podešeni.
-
Miš ne radi – treba provjeriti baterije (ako je bežični) ili njegov spoj s računalom.
Ako se pojavi problem koji ne možemo sami riješiti, najbolje je zatražiti pomoć učitelja ili roditelja.
Dan sigurnijeg interneta
Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine drugog utorka u veljači i posvećen je promicanju sigurnog i odgovornog korištenja interneta, posebno među djecom i mladima. Internet nam pruža brojne mogućnosti za učenje, zabavu i komunikaciju, ali istovremeno donosi i određene opasnosti. Među najvećim rizicima su lažni profili, krađa osobnih podataka, prijevare, nasilje na internetu (cyberbullying) te širenje netočnih informacija.
Kako bismo se zaštitili, važno je koristiti jake i jedinstvene lozinke, ne dijeliti osobne podatke s nepoznatim osobama, paziti što objavljujemo na društvenim mrežama i ne otvarati sumnjive poveznice. Također, ako doživimo neprimjerene poruke ili uznemiravanje, trebamo se obratiti odrasloj osobi od povjerenja, poput roditelja ili učitelja.
Internet može biti sigurno i korisno mjesto ako ga koristimo odgovorno i s oprezom. Na Dan sigurnijeg interneta potičemo jedni druge na promišljeno ponašanje online i gradimo bolju digitalnu budućnost!
Tražim, tražim
Savjet: Uvijek provjeri iz kojih izvora dolaze informacije!
Gdje su se informacije tražile prije interneta?
- Knjige i enciklopedije
- Novine i časopisi
- Razgovor s odraslima
Kako pretražujemo internet?
- Koristimo ključne riječi (kratke i jasne pojmove)
- Ne pišemo cijela pitanja, već biramo važne riječi
- Tražilice ne razlikuju velika i mala slova
Razlika između preglednika i tražilice
- Preglednik – služi za pregledavanje i otvaranje internetskih stranica (Google Chrome, Mozilla Firefox, Microsoft Edge)
- Tražilica – pomaže pronaći informacije (Google, Bing, DuckDuckGo)
Google kategorije
- Sve – prikazuje sve vrste rezultata
- Slike – prikazuje slike povezane s pretragom
- Vijesti – prikazuje najnovije vijesti
- Video – prikazuje videozapise
Kako komuniciramo i digitalna komunikacija
Ljudi su oduvijek komunicirali kako bi razmjenjivali informacije i mišljenja. Nekada su crtali slike na zidovima špilja, koristili hijeroglife, slali papirnata pisma, slali poruke golubovima pismonošama ili dimnim signalima. Naše bake i djedovi pisali su pisma koja su mogla putovati danima, pa čak i zagubiti se.
Pojavom računala i interneta nastaje novo doba komunikacije. Prva e-pošta poslana je 1971. godine, a simbol @ koristi se za označavanje primatelja e-poruke. Danas možemo komunicirati na različite načine – glasovnim pozivima, videopozivima, glasovnim porukama. Najpoznatija aplikacija za videopozive je Skype.
Digitalna komunikacija može biti:
*U stvarnom vremenu – razgovor uživo putem videopoziva ili chat aplikacija.
*Odgođena komunikacija – e-pošta ili poruka na koju primatelj odgovara kasnije.
Razvoj tehnologije omogućio nam je bržu i lakšu komunikaciju, ali je važno koristiti digitalne alate odgovorno!
Scratch
Scratch je programski jezik koj koristimo za stvaranje priča, igara i animacija. U njemu se koriste naredbe koje predstavljaju blokovi. Blokovi se slažu jedan ispod drugog kako bi likovi na ekranu radili ono što želimo. Likovi su glavni “junaci” naših projekata, a mogu biti razni.
Petlja je niz naredbi koje se stalno ponavljaju. Na primjer, pomoću petlje možemo reći liku da hoda, skače ili govori više puta zaredom. Nema potrebe za stalnim povlačenjem istih naredbi.
