LEKTIRA ZA MJESEC STUDENI (peti razredi)

-         upute za vođenje dnevnika čitanja

Treba pročitati sve priče. U dnevnik čitanja zabilježit će se odabranih pet priča na ovaj način:

-         s obzirom da su priče narodne, ne poznajemo autora (pisca priče), nećemo pisati bilješke o piscu. Dakle, pišemo samo naslov knjige, zatim prvu priču koju analiziramo (treba analizirati svaku priču posebno, jednu za drugom sa svim zadacima, tj. uputama koje se nalaze u bilježnicama za lektiru – dnevniku čitanja)

Bilješke tijekom čitanja: bilježimo svoja zapažanja, misli, stavove, komentare, osjećaje. Bilježimo ih za vrijeme čitanja u obliku natuknica. Možete, tako, bilježiti što vas je nasmijalo, rastužilo, prepalo, iznenadilo, možete komentirati postupke likova, komentirati sam sadržaj, jezik kojim je tekst pisan, neobične rečenice ili riječi – tada, kao primjer, možete izdvojiti takvu rečenicu ili riječ, zabilježiti možete sve što vam padne na um čitajući djelo, a vezano je za taj tekst, možda ste nešto slično doživjeli ili čuli za takvo što, i to tada zabilježite! (Npr., Ero s onoga svijeta:

o        - nasmijalo me kako je Ero prevario Turčina i Turkinju, mislim da je Ero vrlo mudar i snalažljiv čovjek

o        - nije mi jasno kako netko može biti tako naivan kao Turčin i Turkinja

o        - iznenadio sam se kako se Ero brzo snašao u mlinu

o        - neke riječi ne razumijem, npr. …)

Neka bilješke budu samo vaše, bilježite za vrijeme čitanja i neka ih bude od samog početka pa do kraja teksta!

Nema pogrešne ili netočne bilješke!!!

☻Koko u Parizu je roman, ima autora – pišemo naslov, ime autora i kratku bilješku o autoru. Bilješke tijekom čitanja vodimo kao i ove gore od početka do kraja romana kao jednu cjelinu.

Mišljenje o djelu:

-         treba napisati svoje mišljenje o djelu nakon što ga i pročitate

-         uvijek je potrebno obrazložiti svoj stav, mišljenje

-         ako vam se djelo svidjelo, tada napišite zašto. Ako vam se djelo nije svidjelo, opet napišite zašto

-         moguće je da vam se djelo jednim dijelom svidi, a jednim dijelom ne. Opet je važno da ne zaboravite napisati zašto

(Primjer: Djelo mi se svidjelo jer ima dosta smiješnih situacija i smiješnih postupaka likova. Uživao sam čitajući ovo djelo zato što volim šaljive priče ili djela u kojima ima humora. Zanimljivo mi je bilo pratiti likove i njihove postupke.

Djelo mi se svidjelo i zato što nisam imao problema s razumijevanjem sadržaja, mogao sam s lakoćom pratiti radnju i uživjeti se u situacije u kojima su se nalazili glavni likovi. Bilo mi je lijepo maštati o tim davnim vremenima i zamišljati kako je to nekada bilo. Zanimljivo je da se iz ove priče može izvući pouka, volim kada su djela poučna i kada od njih možemo nešto i naučiti. Preporučio bih svima da pročitaju ovu priču zato što će se i nasmijati, zabaviti i nešto naučiti…

Djelo mi se uopće nije svidjelo zato što sam nailazio na veliki broj nepoznatih riječi te mi je bilo teško pratiti radnju. Nisam mogao sve razumjeti. Ne volim ovakvu vrstu humora, meni su neke druge stvari smiješne. Priče se zovu šaljivima, a ja se nisam niti jednom nasmijao. Više volim priče koje govore o našem vremenu i koje pričaju ovim našim, modernim jezikom. Nisam se mogao uživjeti u priču jer su sve u nekom davnom i prošlom vremenu koje ja ne mogu zamisliti…

☻Isto vrijedi i za Koka - (Npr.:Volim romane u kojima su glavni likovi naši vršnjaci. Svidjelo mi se što u djelu ima napetosti i što do kraja romana nisam znao kako će se sve završiti. Obožavam čitati pustolovne romane ili krimiće. Stalno sam razmišljao što će biti dalje te sam vrlo brzo i lako pročitao djelo. Pisac je pisao razumljivo i mogao sam bez problema pratiti radnju. Jako mi se svidio kraj, i meni se često dogodi slično…

Nije mi se svidio kraj zato što mislim…)

BILJEŠKE TIJEKOM ČITANJA I VLASTITO MIŠLJENJE O DJELU NAJVAŽNIJI SU DIJELOVI DNEVNIKA ČITANJA!!!

Fabula ili fabularni tijek jest tijek zbivanja. U nekoliko rečenica potrebno je navesti, imenovati bitne dijelove teksta koji čine određenu cjelinu unutar djela.

Najčešće su ti dijelovi poredani ovako: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i završetak.

Dovoljno je svakom tom dijelu dati naslov koji će ga što potpunije obuhvatiti. To može biti jedna rečenica ili više njih.

Fabula će nam pomoći da se prisjetimo sadržaja i pomoći pri mogućem usmenom prepričavanju djela. Usput, učimo i uočavamo bitne dijelove teksta i njihove odnose – kako pisac gradi priču…

Kratak sadržaj nije potrebno pismeno bilježiti u dnevnik čitanja!

Vrijeme i mjesto radnje:

-         vrijeme radnje treba odrediti točno ili približno točno. U nekim djelima ono će biti jasno navedeno - točan dan, godina, stoljeće ili točno razdoblje. U nekim djelima moramo ga, ako nije točno navedeno, sami iščitati, tj. sami možemo zaključiti o kojem je vremenu riječ – ☻Koko u Parizu, putovanje zrakoplovom, moderni dječaci, moderan život u Zagrebu i Parizu, dakle, suvremeno, naše vrijeme – kraj 20. i početak 21. stoljeća. (Ako negdje, u nekom djelu, seljaci oru volovima ili konjima, pišu ptičjim perima i tintom uz svjetlo uljne svjetiljke, zaključit ćemo da to nije naše, suvremeno doba. Može se pojaviti i ime nekoga vladara, vojskovođe ili neke poznate osobe koja tada živi i prema tome zaključiti o kojem je vremenu, godinama ili stoljeću riječ…) U nekim djelima moguće je da uopće ne možemo odrediti vrijeme radnje ili je ono potpuno nebitno. Tada ga i ne treba tražiti niti navoditi. Takve su bajke, basne, neke priče… Ne uspijete li sami odrediti vrijeme radnje, odredit ćemo ga zajedno na satu.

-         mjesto radnje lakše je odrediti. Važno je znati da ne trebamo navoditi sva mjesta na kojima se radnja odvija, nego samo ono mjesto ili mjesta na kojima se odvija većina radnje – npr. ☻Koko u Parizu, Zagreb i Pariz ( nije dobro pisati i Zagreb, zrakoplov, soba, Pariz, Eiffelov toranj…)

Analiza likova  - u dužim proznim djelima likove dijelimo na glavne i sporedne

-         sporedne likove dovoljno je samo nabrojiti, a glavne je potrebno analizirati

-         analiza glavnoga lika može sadržavati njegov vanjski opis, njegov izgled, tada napišemo svojim riječima kako lik izgleda i to potkrijepimo dokazima iz djela. Nije potrebno pretjerivati i prepisivati cijele ulomke, dovoljno je navesti jednu ili dvije rečenice te uz njih broj stranice na kojem je opis ako je dulji

-         dalje, analiza lika može sadržavati i njegove unutarnje osobine – kako se ponaša prema drugima, kako razmišlja, je li pošten, iskren, pametan, druželjubiv, zločest, hrabar itd. Također, i to je potrebno potkrijepiti dokazima iz djela na navedeni način.

Možete, a ne morate:

-         svoj dnevnik čitanja ukrasiti svojim ilustracijama, crtežima, možete nacrtati mali strip i tako prikazati neku, vama najzanimljiviju situaciju iz djela. Prostor u svojim bilježnicama organizirajte onako kako je vama najzgodnije te tako da se vi u njoj najlakše snalazite. Nije bitno ako redoslijed zadataka nije po redu kojim je navedeno u uputama, pišite redoslijedom koji vama najviše odgovara.

-         narodne priče ćemo pokušati i uprizoriti! Sa svojim prijateljem možeš unaprijed dogovoriti i odabrati priču koju želite odglumiti

Savjet: lektiru ne rješavajte u posljednji trenutak, u zadnja dva dana ili slično. Za čitanje lektire i vođenje dnevnika čitanja dovoljno je vremena. Svaki dan čitaj i bilježi pomalo! Tako ćete najbolje i najlakše riješiti lektiru!